Ime / Name
Zgrada gospodarske »Destilerija lavandina i ružmarinova ulja« / Destillerie für Lavendel- und Rosmarinöl
Adresa / Adresse
Velo Grablje, Petrora
Lokalna položaj / Position
Latitude: N 43,17046° Longitude: E 16,52303°
Visina / Höhe: 317 m
Zemljište / Grundstücke
*412
Datum snimanja / Erfassungsdatum
23.05.2017 10:30:00
Informacije
Zadružna zgrada za destilaciju ružmarina na Petrolu izgrađen je 1902. g. Iste godine „Ruzmarinska zadruga“ nabavlja za ono vrijeme vrlo moderfne kotlove za destilaciju ružmarina od njemačke tvrtke Volkar Hänig & Co. Iz Drezena, pa se ta godina smatra početkom moderne proizvodnje eteričnih uloja na otoku Hvaru i općenitu u Hvarskoj.
Zaštitni položaj / Schutzstellung
–
Info
Das Genossenschaftsgebäude zur Destillation von Lavendel in Petrol wurde im Jahre 1902 errichtet. Im selben Jahr kaufte die „Rosmarin-Cooperative“ für diese Zeit sehr moderne Kessel zur Destillation von Rosmarin von der deutschen Firma Volkar Hänig & Co. aus Dresden. Dieses Jahr gilt als Beginn der modernen Produktion ätherischer Öle auf der Insel Hvar.
Izgrađena je i zasebna zgrada destilerije na Petrori, uz koju se nalazila lokva za hlađenje vode, a s vremenom je dodana i gusterna za potrebe destiliranja. Svi su Grabljani nosili vreće bilja za destiliranje na zaravan pred zgradu destilerije, a redoslijed je određivan ždrijebom – brušketom.
Ein separates Gebäude der Destillerie in Petrori wurde gebaut, bei dem auch ein Tank für kaltes Wasser stand, und mit der Zeit wurde auch eine Zisterne zu Destillationszwecken hinzugefügt. Die Grabljaner trugen die Säcke zur Destillation zum Plateau vor das Gebäude, und die Reihenfolge wurde durch das Los bestimmt.
Uz ružmarin, 1928. godine u Velom Grablju započinje sadnja lavande, što je kasnilim godinama donjelo do velikog ekonomskog prosperiteta mjesta.
Neben Rosmarin begann im Jahr 1928 in Velo Grablje der Anbau von Lavendel, die in den folgenden Jahren den Ort zu großen wirtschaftlichen Wohlstand verhalf.
Uređaji za destiliranje zamijenjeni su novijima 1950. i 1956. godine, te su i danas u uporabnom stanju. Danas u Velom Grablju radi „Poljoprivredna zadruga“, kao nastavak dosadašnje tradicije i kontinuiranog zadrugrstva.
Die Destillationsanlage wurde 1950 und 1956 durch neue ersetzt die heute noch in Gebrauch ist. Heute arbeitet in Velo Grablje die „Landwirtschaftliche Genossenschaft“ als Fortsetzung der Tradition und kontinuierliche Genossenschaft.
Zgrada je u potpunosti obnovljena 2014/2015. godine uz potporu EU. Uz postavljanje novoga krova podignuti su novi zidovi te se uređuje vanjska fasada.
Das Gebäude wurde in den Jahren 2014/2015 mit Unterstützung durch die EU vollständig renoviert. Dabei wurde das Daches erneuert, neue Wände errichtet und die Außenfassade renoviert.
Radovi na opsežnoj unutarnjoj obnovi 119 godina stare destilerije započeli su u ožujku 2021. Radovi uključuju uređenje zidova, podova, kompletnu izmjenu svih instalacija, izgradnju sanitarnog čvora i sabirne jame te bojanje krovne podkonstrukcije. 2020. godine ugrađen je novi parni kotao.
Die Arbeiten an einer umfassenden Restaurierung der Innenausstattung der 119 Jahre alten Destillerie begannen im März 2021. Die Arbeiten umfassten die Gestaltung der Wände, Fußböden, den kompletten Umbau aller Installationen, den Bau einer Sanitäranlage und einer Auffanggrube sowie den Anstrich des Dachunterbaus. Im Jahre 2020 wurde ein neuer Dampfkessel installiert.
Uređenje izložbenog prostora na prvom katu s pripadajućom rasvjetom dat će dodatnu vrijednost u turističkoj prezentaciji etno-eko sela Velo Grablje te razvoju ruralnog turizma na otoku.
Die Errichtung eines Ausstellungsraums im ersten Stock mit der dazugehörigen Beleuchtung wird der touristischen Präsentation des Ethno-Öko-Dorfes Velo Grablje und der Entwicklung des ländlichen Tourismus auf der Insel einen zusätzlichen Wert verleihen.
(Izvor: / Quelle: Grad Hvar / portal)
Tehnika proizvodnje ružmarinog ulja bila je jednostavna u početku u početku je bila jednostavna i uključivala prijenosne kotlove koje se koristilo u polju, s morskom vodom za hlađenje, dok se početkom 20. stoljeća prešlo na suvremene destilacijske kotlove koje je nabavila grabaljska Zadruga. Neki su Grabljani išli na udaljenija polja destilirati ružmarin, a ukoliko se radilo o općinskim zemljama za dodjelu prava organizirale bi se licitacije.
Die Technik der Produktion von Rosmarinöl war am Anfang einfach. Es bestand aus einem tragbare Kessel wie er auf dem Feld verwendet werden, mit Meerwasser zur Kühlung. Ab Anfang des 20. Jh. wurde die Destillation in modernen Destillierkessel die von Grabljer Genossenschaft erworben wurde, durchgeführt. Einige Grabljaner gingen in entfernte Felder um Rosmarin zu destillieren, und wenn es um kommunale Zuschussrechte ging, organisierten sie Versteigerungen.
Nakon ručne žetve srpom ružmarin bi se slagao u hrpe koje bi se opteretilo većim kamenom, a kada bi se osušio grančice bi se mlatilo vilorom i listićima punio kotao. Ovim mukotrpnim procesom dobilo bi se između 20 i 100 kilograma ružmarinovog ulja po obitelji.
Nach der Ernte mit der Handsichel wurde Rosmarin in Stapel gelegt und mit größeren Steinen beschwert. Sobald die Zweige getrocknet waren wurden sie gedroschen und die Blätter in den Kessel gefüllt. Dieser mühsame Prozess würde zwischen 20 und 100 Kilogramm Rosmarinöl pro Familie bringen.
Ova se proizvodnja povećavala u periodima u kojima je ulje postizalo posebno dobru cijenu – primjerice pod francuskom okupacijom 1805. te oko 1920. godine. Nakon tog razdoblja došlo je do opadanja potražnje i proizvodnje, jer je prirodno ružmarinovo ulje u kozmetičkoj industriji zamijenjeno sintetičkim spojevima. Danas je, uslijed iseljavanja i niza požara, u Velom Grablju proizvodnja gotovo sasvim zamrla.
Diese Produktion erhöhte sich in Zeiten, in denen Öl einen besonders guten Preis erzielte – zum Beispiel unter der französischen Besetzung Im Jahr 1805 sowie um 1920. Danach gingen Nachfrage und Produktion zurück, da natürliches Rosmarinöl in der Kosmetikindustrie durch synthetische Verbindungen ersetzt wurde. Heute ist die Produktion in Velo Grablja aufgrund der Auswanderung und einer Reihe von Bränden fast vollständig verschwunden.
Lavanda je kao samonikla biljka oduvijek rasla oko Velog Grablja, no tek u 20. stoljeću počela se sustavno uzgajati i koristiti u poljoprivredne svrhe. Do tada se tek ponekad koristila kao ukrasna biljka ili bi ju se zbog mirisa dodavalo vodi za pranje.
Lavendel ist schon immer als Wildpflanze rund um Velo Grablje gewachsen, aber erst im 20. Jahrhundert begann man ihn systematisch zu ziehen und landwirtschaftlich zu nutzen. Bis dahin wurde es nur als Zierpflanze verwendet, oder man hatte etwas Wasser zwecks Gerüche hinzugefügt.
Prijelomna je bila 1928. godina, tijekom koje su inženjeri F. Tabain i A. Bradanović održali na otoku niz predavanja o uzgoju lavande i proizvodnji lavandinog ulja. Sugestije predavača poslušao je Bartul Tomičić Bortetov (barba Borte) koji je od svog preko 90 godina starog grma domaće lavande uzeo sadnice i posadio ih gotovo potajno. Mještani su se u opravdanost sadnje lavande uvjerili kada je barba Borte prvu litru ulja prodao za protuvrijednost od 250 kilograma brašna. Sadnja lavande se brzo proširila: sadilo se domaći lavandin – budrovku ili sadnice lavande vere koje je nabavljala Zadruga. Uskoro se pokazalo da je domaća sorta lavande bolje prilagođena grabaljskoj mikroklimi, daje bolji prinos u danim uvjetima, a kvalitetom je vrlo slična jer se radi o hibridu lavande vere.
Der Durchbruch war im Jahr 1928, als die Ingenieure F. Tabain und A. Bradanović auf der Insel eine Reihe von Vorträgen über Lavendelanbau und Lavendelölproduktion hielten. Die Vorschläge der Dozenten hörte Bartul Tomičić Bortetov (Barba Borte). Er nahm Setzlinge von seinem über 90 Jahre alten heimischen Lavendelbusch, und pflanzte sie fast heimlich. Die Einheimischen waren von der Sinnhaftigkeit des Lavendelanbaus überzeugt als Barba Borte den ersten Liter Öl für einen Gegenwert von 250 Kilogramm Mehl verkaufte. Die Lavendelpflanze verbreitete sich schnell: Es gab heimischen, gesäten Lavendel oder Lavendelsetzlinge die von der Genossenschaft erworben wurden. Bald wurde festgestellt, dass die heimische Lavendelsorte besser an Graobljes Mikroklima angepasst war, bessere Erträge unter den gegebenen Bedingungen brachte und die Qualität sehr ähnlich echter Lavendel-Hybriden war.
Lavanda je dobro podnosila sušna razdoblja i davala je dobre prinose u relativno kratkom roku. Osobito dobru cijenu postizala je nakon 2. svjetskog rata, kada je u nekim godinama kilogram ulja prodavan za mjesečnu radničku plaću, pa je lavanda imala značajnu ulogu u ekonomskoj obnovi mjesta u tim teškim vremenima. Cijene počinju padati već 1956. godine, a s njima i proizvodnja, koja je u Grablju ipak bila stalno prisutna sve dok nasadi lavande nisu stradali u nizu velikih požara krajem 20. i početkom 21. stoljeća. Danas je proizvodnja prisutna, ali na žalost u minimalnim količinama. Ostalo je zabilježeno da je najveći pojedinačni proizvođač lavande bio Lorenco Tudor, koji je proizvodio 500 kg ulja iz po 50 000 busena, a Grabljane je zadužio i kao autor knjižice o Velom Grablju.
Der Lavendel hatte Trockenperioden gut vertragen und brachte in relativ kurzer Zeit gute Erträge. Besonders gut war es nach dem Zweiten Weltkrieg, als einige Zeit lang ein Kilogramm Öl für einen Monatslohn verkauft wurde. So spielte Lavendel eine bedeutende Rolle in der wirtschaftlichen Erholung in diesen schwierigen Zeiten. Die Preise fielen aber ab 1956 und mit ihnen auch die Produktion, die noch in Grablje vorhanden war, solange Lavendelpflanzen am Ende des 20. und Anfang des 21. Jahrhunderts nicht in eine Reihe von Großbränden zum Opfer fielen. Heute ist die Produktion nur noch in minimalen Mengen präsent. Abschließend wird bemerkt, dass der größte Lavendelproduzent Lorenzo Tudor war, der 500 Kilogramm Öl aus 50.000 Büschen produzierte, und den die Grabljaner auch als Buchautor über Velo Grablje kennen.
Linkovi / Links
Spomen ploča / Gedenktafel »Bartul Tomičić«
Spomen ploča »Prvi Zadruge Ruzmarina« / Gedenktafel an die erste Rosmarin-Genossenschaft
Spomen ploča »Don Ante Petrić (osnivač ruzmarinske zadruge)« / Gedenktafel an Don Anton Petrić (Gründer der Rosmarin-Genossenschaft)
Zgrada javne »Poljoprivredna Zadruga« / Gebäude der landwirtschaftlichen Genossenschaft
VIDEO – Žetva levade / Lavendelernte