HVAR – Bista »Ivan Vučetić«


Ime / Name
Bista / Büste »Ivan Vučetić«

Code: HV-MO-04                                       


Adresa / Adresse
Grad Hvar, Park Veli đardin

Lokacija / Position
Latitude: N 43,17247°   Longitude: E 16,44078°
Visina / Höhe: 2 m

Katastarska čestica / Grundstücke
4537/1

Datum snimanja / Erfassungsdatum
28.10.2014 11:07:28


Informacije

10. svibnja 2014. u parku Đardin otkriven je spomenik Ivana Vučetića. Brončana bista stoji na mramornoj bazi i djelo je fra Joakima Jakija Gregova.

Stupanj zaštite / Schutzstellung


Info

Am 10.5.2014 wurde im Park Đardin das Denkmal des Ivan Vučetić enthüllt. Die Bronzebüste steht auf einem Marmorsockel und ist ein Werk des Fra Joakim Jaki Gregov.

Natpis na bazi:

IVAN VUČETIĆ
FORANIN,
1858 – 1925
IZUMITELJ DAKTILOSKOPIJE

KOJI JE PO PARSTU
PRIPOZNA COVIKA

Inschrift am Sockel:

Ivan Vučetić
Foranin
1858 – 1925
Erfinder der Daktyloskopie

mit der der Fingerabdruck erkannt
und ausgewertet werden kann.

Ivan Vučetić rodio se 20. 7. 1858.g. u Hvaru gdje je živio i radio do 1884. godine kada je u dobi od 26 godina emigrirao u Argentinu, gdje je nakon četiri godine stupio u Centralni ured policije u La Plati. Kao argentinski državljnin promijenio je ime u Juan Vucetich.

Ivan Vučetić wurde am 20. Juli 1858 in Hvar geboren, wo er lebte und arbeitete, bis er 1884 im Alter von 26 Jahren nach Argentinien auswanderte, wo er nach vier Jahren zum zentralen Polizeibüro in La Plata wechselte. Als argentinischer Staatsbürger änderte er seinen Namen in Juan Vucetich.

Tamo je 1891. godine povjeren za šefa odjela za statistiku s antropometrijskim istraživanjima za identifikaciju počinitelja. Primijetio je da nijedan otisak prsta nije isti. U početku je svoju metodu nazvao ikonofalangometrija, ali kasnije ju je preimenovao u daktiloskopiju. Tako je Ivan Vučetić, neovisno o sir Francisu Galtonu, rođaku Charlesa Darwina, prepoznao vrijednost daktiloskopije za policijsko izviđanje.

Dort wurde er als Leiter der Statistikabteilung 1891 mit anthropometrischen Studien zur Täteridentifikation beauftragt. Hierbei fiel ihm auf, dass kein Fingerabdruck dem anderen gleicht. Seine Methode nannte er anfänglich Iknofalangometrie, benannte sie jedoch später um in Daktyloskopie. Somit erkannte Ivan Vučetić unabhängig von Sir Francis Galton, einem Vetter von Charles Darwin, den Wert der Daktyloskopie für die polizeiliche Aufklärungsarbeit.

Nakon što je proučio Bertionov postupak identifikacije i eksperimente Engleza Galtona koji se bavio otiscima prstiju, intenzivno je počeo istraživati i proučavati papilarne linije. Nakon što je proučio više postojećih metoda za klasifikaciju otisaka prstiju i uočio brojne nedostatke, uspostavio je vlastiti sistem za klasifikaciju otisaka prstiju koji je nazvao ikonofalangometrija.

Nachdem er Bertions Identifizierungsprozess und die Fingerabdruckexperimente von English Galton studiert hatte, begann er intensiv papilläre Linien zu erforschen und zu untersuchen. Nachdem er eine Reihe bestehender Methoden zur Klassifizierung von Fingerabdrücken studiert und eine Reihe von Mängeln festgestellt hatte, etablierte er ein eigenes System zur Klassifizierung von Fingerabdrücken, das er Ikonophalangometrie nannte.

Godine 1891. Vučetić je formirao Registar ikonofalangometrije, gdje je pod rednim brojem jedan naveden Julio Torres kojega je daktiloskopirao na tzv. fišu (karton). Time je osnovana prva desetoprstna zbirka.

1891 schuf Vučetić das Register der Ikonophalangometrie, in dem unter der Nummer eins Julio Torres angeführt ist, dessen Fingerabdrücke er abnahm. So entstand die erste Zehn-Finger-Kollektion.

Od 1911. do 1913. Vučetić je nastavio istraživati i klasificirati otiske prstiju, posebno za argentinsku vladu koja je donijela zakon o upisu otisaka prstiju prilikom ulaska u vojnu službu. 1913. prestao je s radom i krenuo u dug put. Kad se vratio u Argentinu, našao se u razočaravajućoj situaciji: nakon nasilnih prosvjeda protiv proširenja registracije otisaka prstiju, vlada je odlučila protiv toga, konfiscirala Vučetićev istraživački rad i zabranila mu da nastavi proučavati tu temu.

Von 1911 bis 1913 arbeitete Vučetić weiter an der Untersuchung und Klassifizierung von Fingerabdrücken, insbesondere auch für die argentinische Regierung, die ein Gesetz zur Registrierung von Fingerabdrücken beim Antritt des Militärdienstes erlassen hatte. 1913 beendete er seine Tätigkeit und begab sich auf eine längere Reise. Bei seiner Rückkehr nach Argentinien geriet er in eine für ihn enttäuschende Situation: Nach heftigen Protesten gegen eine Ausweitung der Registrierung von Fingerabdrücken verzichtete die Regierung darauf, beschlagnahmte Vučetićs Forschungsarbeit und verbot ihm die weitere Beschäftigung mit dem Thema.

Primijenivši svoju metodu identifikacije u praksi riješio je prvi veći slučaj u praksi i to Franciske Rojas koja je optužila ljubavnika za ubojstvo svoje dvoje djece. Vučetić je daktiloskopirao majku i usporedio njene neosporne otiske prstiju s pronađenim spornim krvavim otiscima prstiju papilarnih linija na drvenom okviru vrata, te potvrdio da su identični.

Mit seiner Identifikationsmethode löste er den ersten großen Fall in der Praxis, nämlich den Fall der Franziska Rojas, die einen Liebhaber beschuldigte, ihre beiden Kinder getötet zu haben. Vucetic nahm der Mutter mit einem Fingerabdruck ab und verglich ihre Fingerabdrücke mit den gefundenen umstrittenen blutigen Fingerabdrücken der papillären Linien auf dem hölzernen Türrahmen und bestätigte, dass sie identisch waren.

Nakon što je dvostruko ubojstvo prvi put rasvijetljeno pomoću otiska prsta širom svijeta 1892. godine u La Plati, kriminolog je osigurao uvođenje daktiloskopije u cijeloj zemlji 1896. godine i osnovao statističku i obavještajnu agenciju u La Plati. Argentina je prva zemlja na svijetu koja je uvela ovaj identifikacijski sustav.

Nachdem 1892 in La Plata weltweit erstmals ein Doppelmord mit Hilfe eines Fingerabdrucks aufgeklärt wurde, sorgte der Kriminologe 1896 für die landesweite Einführung der Daktyloskopie und gründete das Büro für Statistik und Erkennungswesen in La Plata. Argentinien war somit das erste Land der Erde, das dieses Identifizierungssystem einführte.

Ivan Vučetić je izdao brojna djela vezana uz daktiloskopiju, a Vučetićev sistem klasifikacije otisaka prstiju usvojili su Brazil, Čile, Urugvaj, a kasnije i cijela Južna Amerika.

Ivan Vučetić hat zahlreiche Werke zum Thema Fingerabdruck veröffentlicht, und sein Klassifizierungssystem für Fingerabdrücke wurde von Brasilien, Chile, Uruguay und später ganz Südamerika übernommen.

Ivan Vučetić je u dobi od 52 godine dobio diplomu Vještaka identifikatora, čiji je naziv sam predložio Vladi Provincije Buenos Airesa. Umro je 25. siječnja 1925. u Doloresu u Buenos Airesu; Argentina

Ivan Vucetic erhielt im Alter von 52 Jahren ein Diplom als Sachverständiger, dessen Namen er selbst der Regierung der Provinz Buenos Aires vorschlug. Er starb am 25. Januar 1925 in Dolores, Buenos Aires; Argentinien.

natrag na vrh / Seitenanfang


Linkovi / Links

Mozaik »Otisak prsta« / Mosaik Fingerabdruck
Kuća / Haus Vučetić
Spomen-ploča na kući Vučetić« / Gedenktafel am Haus Vučetić
Spomen ploča »Ivan Vučetić« na Rivi / Gedenktafel »Ivan Vučetić« auf der Riva
Objekt »Park Veli đardin«