{"id":6117,"date":"2018-08-18T08:49:32","date_gmt":"2018-08-18T06:49:32","guid":{"rendered":"https:\/\/www.topohvar.at\/?page_id=6117"},"modified":"2020-08-24T18:17:55","modified_gmt":"2020-08-24T16:17:55","slug":"va-td-01-1","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.topohvar.at\/topo\/orte\/va\/va-td-01-1\/","title":{"rendered":"VRBOSKA &#8211; Crkva trv\u0111ana \u00bbSv. Marije (Gospa od Milosta)\u00ab"},"content":{"rendered":"<p><strong><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-5965 size-large\" src=\"https:\/\/www.topohvar.at\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/VA-CI-02-0-1024x503.jpg\" alt=\"\" width=\"640\" height=\"314\" srcset=\"https:\/\/www.topohvar.at\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/VA-CI-02-0-1024x503.jpg 1024w, https:\/\/www.topohvar.at\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/VA-CI-02-0-300x147.jpg 300w, https:\/\/www.topohvar.at\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/VA-CI-02-0-768x377.jpg 768w, https:\/\/www.topohvar.at\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/VA-CI-02-0.jpg 1080w\" sizes=\"auto, (max-width: 640px) 100vw, 640px\" \/><\/strong><\/p>\n<p><strong>Ime \/ Name<br \/>\n<\/strong>Crkva trv\u0111ana \u00bbSv. Marije (Gospa od Milosta)\u00ab \/ Wehrkirche zur hl. Maria (Unsere liebe Frau der Barmherzigkeit)<\/p>\n<p><strong>Code: <\/strong>VA-TD-01\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0<strong>\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0\u00a0<a href=\"https:\/\/www.topohvar.at\/orte\/va\/\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-535 size-full\" src=\"https:\/\/www.topohvar.at\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/push-o-30.jpg\" alt=\"\" width=\"61\" height=\"30\" \/><\/a>\u00a0<a href=\"https:\/\/www.topohvar.at\/orte\/va\/va-td-02-1\/\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-536 size-full\" src=\"https:\/\/www.topohvar.at\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/push-r-30.jpg\" alt=\"\" width=\"61\" height=\"30\" \/><\/a><\/strong><\/p>\n<hr \/>\n<p><strong>Adresa \/ Adresse<br \/>\n<\/strong>Vrboska, Pjaca<\/p>\n<p><strong>Lokalna polo\u017eaj \/ Position<a href=\"https:\/\/goo.gl\/maps\/1w4uJpjXFJRV4LjN8\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright wp-image-6179\" src=\"https:\/\/www.topohvar.at\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/0838.jpg\" alt=\"\" width=\"134\" height=\"100\" \/><\/a><br \/>\n<\/strong><span style=\"color: #3366ff;\"><a style=\"color: #3366ff;\" href=\"https:\/\/goo.gl\/maps\/1w4uJpjXFJRV4LjN8\">Latitude: N 43,18063\u00b0\u00a0 \u00a0 Longitude: E 16,67186\u00b0\u00a0<\/a><\/span><strong><br \/>\n<\/strong>Visina \/ H\u00f6he: 9 m<\/p>\n<p><strong>Zemlji\u0161te \/ Grundst\u00fccke<br \/>\n<\/strong>*204, *205, 1113\/1<div class='content-column one_half'><div style=\"padding-right:6px;\"><p><strong>Datum snimanja \/ Erfassungsdatum<br \/>\n<\/strong>19.05.2013 11:37:15<\/p>\n<hr \/>\n<p><strong>Informacije<\/strong><\/p>\n<p>Crkva sv. Marije sagra\u0111ena je sredinom 16. stolje\u0107a. Usmjerena je u pravcu istok-zapad.<br \/>\nNakon \u0161to su Turci\u00a0 1571 g. poharali Vrbosku, donesena je odluka da se na mjestu Varbonjske crkve sv. Marije, kao pogodnijem lokalitetu od crkve sv. Lovrinca, gradi tvr\u0111ava. Vjerojatno slijede\u0107i jel\u0161ansku ideju kada je u prvoj polovici 16. stolje\u0107a utvr\u0111ena crkva sv. Fabijana i Sebastijana stanovnici Vrboske preina\u010dili su postoje\u0107u crkvu sv. Marije u tvr\u0111avu. Fortifikaciju crkve izvr\u0161ili su vrbanjski zidarski majstori po nacrtima mleta\u010dkih stru\u010dnjaka.<\/p><\/div><\/div><div class='content-column one_half last_column'><div style=\"padding-right:0px;padding-left:6px;\"><p><strong>Za\u0161titni polo\u017eaj \/ Schutzstellung<br \/>\n<\/strong>Z-4787<\/p>\n<hr \/>\n<p><strong>Info<\/strong><\/p>\n<p>Die Kirche der hl. Maria wurde Mitte des 16. Jahrhunderts erbaut. Sie ist Ost -West ausgerichtet. Nachdem die T\u00fcrken Vrboska im Jahr 1571 verw\u00fcsteten, wurde entschieden, dass die Kirche \u201eUnserer Lieben Frau\u201c, die geeigneterer erschien als die Kirche des hl. Laurentius, zu einer Festung ausgebaut werden sollte. Wahrscheinlich nach dem Vorbild der Kirche der hl. Fabian und Sebastian in Jelsa die in der ersten H\u00e4lfte des 16. Jahrhunderts errichtet wurde, bauten die Bewohner von Vrboska die bestehende Kirche der hl. Maria in eine Festung um. Die Befestigungsanlagen der Kirche wurden von \u00f6rtlichen Baumeistern nach den Entw\u00fcrfen venezianischer Experten ausgef\u00fchrt.<\/p><\/div><\/div><div class='clear_column'><\/div><div class='content-column one_half'><div style=\"padding-right:6px;\"><p>U prvoj fazi formiranja utvrde, prilikom fortificiranja izvorne gra\u0111evine povi\u0161eni su njeni perimetralni zidovi sa sve \u010detiri strane te je iznad njih izgra\u0111eno kruni\u0161te s prsobranima te ju takvo zati\u010de vizitator Valier 1579. godine. Kruni\u0161te je odvojeno od ostatka zida kordonskim vijencem koji na istoj visini kontinuira zaokru\u017euju\u0107i sve \u010detiri stranice kvadra crkvenog broda. Na prsobranima kruni\u0161ta nalaze se pu\u0161karnice i otvori za pristup ma\u0161ikulama. Tek na dijelu kruni\u0161ta iznad glavnoga pro\u010delja te iznad apside nalaze se i otvori za topove. Polo\u017eaji ovih topovskih otvora raspore\u0111eni su strate\u0161ki brane\u0107i pristup neprijatelja s mora te da bi oja\u010dali obranu i sprije\u010dili prodor neprijatelja u unutra\u0161njost gra\u0111evine, visoko iznad sva tri ulaza, na glavnom pro\u010delju i oba bo\u010dna zida, izgra\u0111eni su ma\u0161ikuli na kamenim konzolama, mjesta s kojih se moglo vru\u0107im uljem, kamenjem ili vatrenim oru\u017ejem efektivno braniti proboj u unutra\u0161njost. Osim iznad triju ulaza, ma\u0161ikuli su postavljeni i iznad \u010detiri kuta broda crkve o \u010demu nam svjedo\u010di sa\u010duvani ma\u0161ikul na jugozapadnom uglu te sa\u010duvane kamene konzole na ostalim uglovima koje su podr\u017eavale, danas nepostoje\u0107e ma\u0161ikule.<\/p><\/div><\/div><div class='content-column one_half last_column'><div style=\"padding-right:0px;padding-left:6px;\"><p>In der ersten Phase der Befestigung des urspr\u00fcnglichen Geb\u00e4udes, wurden alle vier Seitenw\u00e4nde verst\u00e4rkt, und dar\u00fcber eine \u201eKrone\u201c mit Brustwehr gebaut, die der Visitator Valier im Jahr 1579 bereits sah. Die Krone ist durch einen Kordonkranz, der sich in gleicher H\u00f6he \u00fcber alle vier Seiten Kirchenschiffs erstreckt, von der Mauer abgesetzt. Auf der Brustwehr befinden sich Zinnen und Feuer\u00f6ffnungen. Nur \u00fcber der Hauptfassade und der Apsis gibt es Kanonen\u00f6ffnungen. Die Position dieser Kanonen\u00f6ffnungen ist strategisch angeordnet um Angriffe vom Meer und einen feindlichen Durchbruch in das Geb\u00e4udeinnere besser abzuwehren. Hoch \u00fcber den drei Eing\u00e4ngen an der Hauptfront und den beiden Seitenw\u00e4nde wurden Gie\u00df\u00f6ffnungen auf Steinkonsolen gebaut, von wo aus hei\u00dfes \u00d6l, Steine und Feuer abgeworfen werden konnten und dadurch ein Durchbruch in das Innere effektiv verhindert werden konnte. Weiters wurden Gie\u00df\u00f6ffnungen auch an den vier Ecken des Kirchenschiffs angebracht. Die an der s\u00fcdwestlichen Ecke ist erhalten, von den anderen sind nur noch die Steinkonsolen an den Ecken erhalten.<\/p><\/div><\/div><div class='clear_column'><\/div><div class='content-column one_half'><div style=\"padding-right:6px;\"><p>Apostolski vizitator biskup Valier koji je 1579. godine posjetio Vrbosku, opisuje crkvu sv. Marije i identificira je kao tvr\u0111avu. On ka\u017ee: Crkva sv. Marije od Milosti je nadsvedena, visoka, duga i \u0161iroka, ima oblik tvr\u0111ave.<\/p><\/div><\/div><div class='content-column one_half last_column'><div style=\"padding-right:0px;padding-left:6px;\"><p>Der Apostolische Visitator Bischof Valier, der 1579 Vrboska besuchte, beschreibt die Kirche zur hl. Maria und bezeichnet sie als eine Festung. Er sagt: Die Kirche der hl. Maria der Gnade ist \u00fcberw\u00e4ltigend, gro\u00df, lang und breit, in der Art einer Festung.<\/p><\/div><\/div><div class='clear_column'><\/div><div class='content-column one_half'><div style=\"padding-right:6px;\"><p>Crkva je najvjerojatnije te\u0161ko o\u0161te\u0107ena prilikom napada gusara Ulu\u010da Alija na Vrbosku na \u0161to upu\u0107uje podatak iz 1582. godine koji govori da su crkvi sv. Marije potrebni veliki popravci jer je pretrpjela \u0161tetu tijekom pro\u0161log rata.<\/p><\/div><\/div><div class='content-column one_half last_column'><div style=\"padding-right:0px;padding-left:6px;\"><p>Die Kirche wird h\u00f6chstwahrscheinlich w\u00e4hrend des Angriffs des Piraten Ulu\u010d Alija auf Vrboska stark besch\u00e4digt, was aus einen Bericht aus den Jahr 1582 hervorgeht, der besagt, dass die Kirche im letzten Krieg Schaden erlitten hatte und gro\u00dfe Reparaturen erforderlich sind.<\/p><\/div><\/div><div class='clear_column'><\/div><div class='content-column one_half'><div style=\"padding-right:6px;\"><p>U nedostatku povijesnih izvora, nemogu\u0107e je procijeniti koliko je vremena proteklo izme\u0111u prve faze utvr\u0111ivanja crkve i druge faze kada su izgra\u0111ene dvije polukule. Zasigurno, njihova izgradnja nije kasnija od kraja 16. stolje\u0107a te su vjerojatno zami\u0161ljene i izvedene od lokalnih majstora. Njena pravokutno izdu\u017eena apsida ovom je prilikom ovijena debelim zidom eliptoidne polukule kojom je branjen pristup s mora, iz smjera ulaza u luku. S ju\u017ene strane apside dodana je tako\u0111er polu kula ili rondela koja je omogu\u0107avala nadzor nad susjednim dijelovima zi\u0111a i eliminirala pojavu mrtvog kuta u kojem su neprijatelji mogli neometano napadati zidine, posebno ju\u017eni zid crkve na kojem je, u cilju pobolj\u0161anja obrane, zazidan prozorski otvor. Vrh zida obiju kula zaklju\u010den je kruni\u0161tem koje je pru\u017ealo za\u0161titu braniteljima tijekom napada.<\/p><\/div><\/div><div class='content-column one_half last_column'><div style=\"padding-right:0px;padding-left:6px;\"><p>In Ermangelung historischer Quellen ist es unm\u00f6glich abzusch\u00e4tzen, wie viel Zeit zwischen der ersten Phase der Befestigung und der zweiten Phase, in der die zwei Bastionen errichtet wurden, verstrichen ist. Sicher ist, dass ihr Bau nicht sp\u00e4ter als am Ende des 16. Jh. erfolgte und wahrscheinlich von lokalen Meistern konzipiert und durchgef\u00fchrt wurde. Die rechteckige Apsis der Kirche wurde bei dieser Gelegenheit mittels einer dicken Wand in einen l\u00e4nglichen Rundturm umgestaltet, der den Zugang zum Meer in Richtung Hafeneinfahrt verteidigen sollte. Auf der S\u00fcdseite der Apsis wurde ein weiterer halbkreisf\u00f6rmiger Turm oder Rondell hinzugef\u00fcgt, die die Kontrolle \u00fcber die benachbarten Wandteile erlauben und tote Winkel eliminieren sollte, wo die Feinde die Mauern, besonders die S\u00fcdwand der Kirche, leicht angreifen konnten. Um die Verteidigung zu verbessern wurden auch die Fenster vermauert. Beide Turmenden erhielt eine Krone, die den Verteidigern w\u00e4hrend des Angriffs Schutz bot.<\/p><\/div><\/div><div class='clear_column'><\/div><div class='content-column one_half'><div style=\"padding-right:6px;\"><p>U Vrboskoj je do\u0161lo do spora izme\u0111u dva bratstva. Gradnju tvr\u0111ave na tome mjestu podupire i bratov\u0161tina sv. Lovrinca misle\u0107i da \u0107e nakon fortifikacije prestati vjerska funkcija crkve. Ali Varbova\u010dki Varbanjani nisu tako mislili, sukobi su ponovno po\u010deli, pa je papa Siksto V morao posebnim dekretom dozvoliti da tvr\u0111ava i dalje mo\u017ee zadr\u017eati funkciju crkve.<\/p><\/div><\/div><div class='content-column one_half last_column'><div style=\"padding-right:0px;padding-left:6px;\"><p>In Vrboska gab es Streit zwischen zwei Bruderschaften. Der Bau der Festung wurde von der Bruderschaft des hl. Laurentius unterst\u00fctzt in der Hoffnung, dass nach den Befestigungen die religi\u00f6se Funktion der Kirche endet. Die Vrbanjer in Vrboska wollten das jedoch nicht, und es begannen wieder Konflikte deswegen. Papst Sixtus V erlaubte aber in einem besonderen Dekret die Befestigungen und weiterhin die Funktion als Kirche.<\/p><\/div><\/div><div class='clear_column'><\/div><div class='content-column one_half'><div style=\"padding-right:6px;\"><p>Peterokutni bastion koji je izgra\u0111en uz sjeverozapadni kut pro\u010delja crkve izraz je strujanja prve polovice 17. stolje\u0107a u razvoju vojne arhitekture koja se prilago\u0111avala razvoju artiljerijskog oru\u017eja. Ovaj \u0161perun smi\u0161ljeno je postavljen da brani crkvu \u2013 tvr\u0111avu od neprijatelja naoru\u017eanog lakom artiljerijom koji dolazi s kopna, iz smjera glavne komunikacije sa zapada, iz Staroga Grada te da brani glavni ulaz crkve \u2013 tvr\u0111ave sa sjevernim, bo\u010dnim zidom.<\/p><\/div><\/div><div class='content-column one_half last_column'><div style=\"padding-right:0px;padding-left:6px;\"><p>Die f\u00fcnfeckige Bastion, die an der nordwestlichen Ecke der Kirchenfassade gebaut wurde, ist Ausdruck der ersten H\u00e4lfte des 17. Jh. milit\u00e4rischer Architektur, die sich der Entwicklung der Artilleriewaffen anpasste. Dieser Sporn wurde bewusst gesetzt, um die Wehrkirche vor, mit leichter Artillerie bewaffneten Feinden die auf der Landseite aus Richtung Stari Grad kamen, zu sch\u00fctzen und den Haupteingang der Kirche sowie die n\u00f6rdliche Seitenwand zu verteidigen.<\/p><\/div><\/div><div class='clear_column'><\/div><div class='content-column one_half'><div style=\"padding-right:6px;\"><p>U donjem dijelu bastiona nalazi se cisterna za vodu, dok se na njenoj platformi okru\u017eenoj visokim obodnim zidom s otvorima za topove i pu\u0161karnice nalazi \u010detverostrana kruna cisterne. Sama kruna gradena je od kamenih blokova, dimenzija 115 x85cm, visine 75cm. Duboka je (od vrha krune) 5.30m. Punila se olukom sa krova crkve<\/p><\/div><\/div><div class='content-column one_half last_column'><div style=\"padding-right:0px;padding-left:6px;\"><p>Im unteren Teil der Bastion befindet sich eine Zisterne. Auf der Plattform, die von einer hohen Mauer mit Schie\u00dfscharten umgeben ist, befindet sich die vierseitige Zisternenkrone. Die Krone selbst ist aus Steinbl\u00f6cken gebaut, 115 x 85 cm gro\u00df und 75 cm hoch. Sie ist 5,30 m tief (von der Spitze der Krone gemessen). Die Zisterne wird vom Kirchendach aus gef\u00fcllt.<\/p><\/div><\/div><div class='clear_column'><\/div><div class='content-column one_half'><div style=\"padding-right:6px;\"><p>Bastion je povezan s crkvom uskim prolazom naknadno izdubljenim u bo\u010dnom zidu crkve, uz samo glavno pro\u010delje. Iz unutra\u0161njosti crkve prolazu se pristupalo kroz polukru\u017eni otvor na visini od gotovo \u010detiri metra.<\/p><\/div><\/div><div class='content-column one_half last_column'><div style=\"padding-right:0px;padding-left:6px;\"><p>Die Bastion ist mit der Kirche durch einen engen Durchgang verbunden der sp\u00e4ter in der Seitenwand der Kirche neben der Hauptfassade geschaffen wurde. Vom Kircheninneren gelangt man hierher durch eine halbkreisf\u00f6rmige \u00d6ffnung in fast vier Meter H\u00f6he.<\/p><\/div><\/div><div class='clear_column'><\/div><div class='content-column one_half'><div style=\"padding-right:6px;\"><p>Puno ni\u017ea, potpuno druga\u010dija visina zidnog pla\u0161ta bastiona od polukru\u017enih rondela na istoku, orijentacija te kut nagiba zidova govori nam s posvema\u0161njom sigurno\u0161\u0107u da je ovaj bastion ili \u0161perun projektirao netko od ponajboljih vojnih in\u017eenjera koji je poslan u Vrbosku od slu\u017ebenih vlasti Mleta\u010dke Republike. Potvrdu za to nalazimo u dokumentu datiranom 6. sije\u010dnja 1646. godine kojega je Andrej \u017dmega\u010d prona\u0161ao u Arhivu Mleta\u010dke Republike u Veneciji. Iz dijela dokumenta kojeg donosi \u017dmega\u010d proizlazi da Vrbovljani uza svoju utvrdu namjeravaju izgraditi i jedan bastion prema nacrtu \u0161to ga je izradio Nicola Candido. Nicola Han\u017ei\u0107 zvan Candido, porijeklom s Hvara, bio je in\u017eenjer u slu\u017ebi Mleta\u010dke Republike.<\/p><\/div><\/div><div class='content-column one_half last_column'><div style=\"padding-right:0px;padding-left:6px;\"><p>Die viel niedrigere H\u00f6he als der Rest der Wehrkirche, sowie Ausrichtung und Neigungswinkel der W\u00e4nde deuten mit absoluter Sicherheit darauf hin, dass diese Bastion oder \u201eSporn\u201c von einem der besten Milit\u00e4ringenieure entwickelt wurde, der von den Beh\u00f6rden der Republik Venedig nach Vrboska geschickt wurde. Eine Best\u00e4tigung daf\u00fcr findet sich in einem Dokument vom 6. Januar 1646, das Andrej \u017dmega\u010d im Archiv der Venezianischen Republik in Venedig fand. Aus dem Dokuments geht hervor, dass die Vrboskaner beabsichtigten, nach einem Entwurf von Nicola Candido in der N\u00e4he der Festung eine Bastion zu bauen. Nicola Han\u017ei\u0107, genannt Candido, kam urspr\u00fcnglich aus Hvar und war ein Ingenieur im Dienste der Republik Venedig.<\/p><\/div><\/div><div class='clear_column'><\/div><div class='content-column one_half'><div style=\"padding-right:6px;\"><p>Namjera izgradnje bastiona uz crkvu sv. Marije u Vrboskoj postojala je i prije 1646. godine. Naime, jo\u0161 1640. godine se spominje u dokumentima da su pripreme za izgradnju bastiona na uglu Gospine crkve gotovo dovr\u0161ene.<\/p><\/div><\/div><div class='content-column one_half last_column'><div style=\"padding-right:0px;padding-left:6px;\"><p>Die Absicht, eine Bastion an die Kirche anzubauen existierte bereits vor 1646. Schon 1640 wurde in Dokumenten erw\u00e4hnt, dass die Vorbereitungen f\u00fcr den Bau der Bastion an der Ecke der Kirche Unserer Lieben Frau fast abgeschlossen waren.<\/p><\/div><\/div><div class='clear_column'><\/div><div class='content-column one_half'><div style=\"padding-right:6px;\"><p>U unutra\u0161njosti je crkve \u0161iljato ba\u010dvasti svod podignut zasigurno nakon prve faze utvr\u0111ivanja perimetralnih zidova broda, a vjerojatno i tek nakon svih navedenih preinaka jer njegova visina kompromitira funkcionalnost platforme na vrhu crkve za vrijeme obrambenih manevara. U vrhu pro\u010delja 1874. godine postavljena je nova preslica za tri zvona kako govori natpis na pole\u0111ini preslice iznad srednje arkade:<\/p><\/div><\/div><div class='content-column one_half last_column'><div style=\"padding-right:0px;padding-left:6px;\"><p>Im Inneren wurde das steile Tonnengew\u00f6lbe erst nach der ersten Phase der Ummantelung des Schiffes und wahrscheinlich erst nach all diesen Ver\u00e4nderungen errichtet, da seine H\u00f6he die Funktionalit\u00e4t der Plattform an der Spitze der Kirche bei Abwehrman\u00f6vern beeintr\u00e4chtigt h\u00e4tte. An der Spitze der Fassade wurde 1874 ein neuer Glockenturm f\u00fcr drei Glocken angebracht wie aus der Inschrift auf der R\u00fcckseite \u00fcber der mittleren Arkade hervorgeht:<\/p><\/div><\/div><div class='clear_column'><\/div><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">D(eo) O(ptimo) M(aximo)<br \/>\nA(nno) D(omini) 1874.<\/p>\n<div class='content-column one_half'><div style=\"padding-right:6px;\"><p style=\"text-align: center;\">(= Svemogu\u0107i Bog, u godini Gospodnju 1874.)<\/p>\n<p>Sve ove preinake pretvorile su izvornu sakralnu gra\u0111evinu skromnih stilskih karakteristika u iznimno zdanje premda, prema dosada dostupnim podacima, nikada nije njena obrambena funkcija stavljena u uporabu. Danas crkvu valoriziramo kao veoma va\u017ean nacionalni spomenik, jer je jedna od svega tri monumentalne utvr\u0111ene crkve u Dalmaciji, a izme\u0111u njih se isti\u010de kao najistaknutiji primjer utvr\u0111ene sakralne gra\u0111evine isto\u010dnog Jadrana.<\/p><\/div><\/div><div class='content-column one_half last_column'><div style=\"padding-right:0px;padding-left:6px;\"><p style=\"text-align: center;\">(= Allm\u00e4chtiger Gott, im Jahr des Herrn 1874)<\/p>\n<p>All diese Ver\u00e4nderungen haben die urspr\u00fcngliche sakrale Struktur mit ihren bescheidenen Stilmerkmalen in ein herausragendes Geb\u00e4ude verwandelt, obwohl ihre Verteidigungsfunktion nach den bisher vorliegenden Daten nie genutzt wurde. Heute ist die Kirche ein sehr wichtiges nationales Denkmal, weil sie eine von nur drei monumentalen Wehrkirchen in Dalmatien ist, und sich als prominentestes Beispiel befestigter Sakralbauten in der \u00f6stlichen Adria auszeichnet.<\/p><\/div><\/div><div class='clear_column'><\/div><div class='content-column one_half'><div style=\"padding-right:6px;\"><p>Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske br. 01\/2011. Datum tiskanog izdanja: 04. 08. 2011. Broj registra Z-4787<\/p><\/div><\/div><div class='content-column one_half last_column'><div style=\"padding-right:0px;padding-left:6px;\"><p>Register der Kulturg\u00fcter der Republik Kroatien Nr. 01\/2011. Ver\u00f6ffentlichungsdatum: 04. 08. 2011. Registriernummer Z-4787<\/p><\/div><\/div><div class='clear_column'><\/div><\/p>\n<hr \/>\n<p><strong>Linkovi \/ Links<\/strong><\/p>\n<p><span style=\"color: #3366ff;\"><a style=\"color: #3366ff;\" href=\"https:\/\/www.topohvar.at\/topo\/orte\/va\/va-ci-02-1\/\">Vi\u0161e o crkvi sv. Marija \/ Mehr zur Kirche der hl. Maria<\/a><br \/>\n<a style=\"color: #3366ff;\" href=\"https:\/\/www.topohvar.at\/topo\/orte\/je\/je-td-01-1\/\">Jelsa &#8211; crkva trv\u0111ana \u00bbSv. Marije Uznesenja\u00ab \/ Wehrkirche Maria Himmelfahrt<\/a><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ime \/ Name Crkva trv\u0111ana \u00bbSv. Marije (Gospa od Milosta)\u00ab \/ Wehrkirche zur hl. Maria (Unsere liebe Frau der Barmherzigkeit) Code: VA-TD-01\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0\u00a0\u00a0 Adresa \/ &hellip; <a href=\"https:\/\/www.topohvar.at\/topo\/orte\/va\/va-td-01-1\/\">Weiterlesen <span class=\"meta-nav\">&rarr;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":109,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-6117","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.topohvar.at\/topo\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/6117","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.topohvar.at\/topo\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.topohvar.at\/topo\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.topohvar.at\/topo\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.topohvar.at\/topo\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6117"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.topohvar.at\/topo\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/6117\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40446,"href":"https:\/\/www.topohvar.at\/topo\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/6117\/revisions\/40446"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.topohvar.at\/topo\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/109"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.topohvar.at\/topo\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6117"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}