HVAR – Bivši Augustinaca samostan »Sv. Nikole«


Ime / Name
Bivši Augustinaca samostan »Sv. Nikole« / ehemaliges Augustinerkloster St. Nikolaus

Code: HV-CA-05                                       


Adresa / Adresse
Grad Hvar, Ulica Šime Buzulić Tome 19A, gradsko groblje / städtischer Friedhof

Lokacija / Position
Latitude: N 43,17066°   Longitude: E 16,44397°
Visina / Höhe: 46 m

Katastarska čestica / Grundstücke
*487, *488, 3869

Datum snimanja / Erfassungsdatum
28.10.2014 12:05:52


Informacije

Dakle, Redu braće pustinjaka sv. Augustina pripadao je i samostan sv. Nikole „sopra il Borgo“ u Hvaru na mjestu današnjeg groblja. O vremenu nastanka samostana uz već postojeću crkvu sv. Nikole ne znamo gotovo ništa jer je arhiv samostana izgubljen. No, iz izvora je znano da su u Hvaru augustinci-pustinjaci došli vjerojatno u 15. stoljeću.

Stupanj zaštite / Schutzstellung


Info

Zum Orden der Brüder der Einsiedler des hl. Augustinus gehörte auch das Kloster zum hl. Nikolaus „sopra il Borgo“ in der Stadt Hvar im Bereich des heutigen Friedhofs. Wir wissen aber fast nichts über die Zeit des Klosters mit der bestehenden Kirche St. Nikolaus, weil die Archive des Klosters verloren gegangen sind. Aus anderen Quellen ist aber bekannt, dass der Orden in Hvar wahrscheinlich im 15. Jh. entstand.

Vizitacije papinih izaslanika Valiera 1579. i M. Priulija 1603. govore o stanju hvarskog samostana imaterijalnoj kulturi istoga. Inventar iz Povijesnog arhiva u Zadru prikazuje stanje crkve i samostana pred njihovo ukinuće. Inventar je zapisan 1779., a samostan je ukinut odlukom mletačkog Senata 8. VI. 1787. godine.

Die Besuche der päpstlichen Delegierten von Valier im Jahre 1579 und von M. Priuli im Jahre 1603 erzählen vom Zustand des Klosters in Hvar in der immateriellen Kultur desselben. Das Inventar aus dem Historischen Archiv in Zadar zeigt den Zustand der Kirche und des Klosters vor seiner Aufhebung. Das Inventar wurde 1779 verfasst, nachdem das Kloster durch die Entscheidung des venezianischen Senats am 8. 6. 1787 aufgelöst wurde.

Samostanska kuća se sastojala od ostave, blagovaonice, kuhinje, drvarnice, osam spavaćih soba za redovnike, novake i goste samostana, te sobe za knjige tj. knjižnice. U knjižnici se osim knjiga nalazio i arhiv samostana, čuvan u škrinji, na žalost danas izgubljen. Sve prostorije samostanske kuće dobro su opremljene svim potrebitim, sukladno onovremenom načinu življenja.

Das Klostergebäude bestand aus Lagerraum, Esszimmer, Küche, Holzofen, acht Schlafzimmern für Mönche, Novizen und Gäste des Klosters und Bücherregalen, dh. Bibliotheken. In der Bibliothek befand sich neben den Büchern ein Klosterarchiv, das in einer Truhe aufbewahrt wurde, die heute leider verloren gegangen ist. Alle Räume des Klosters waren mit allem Notwendigen ausgestattet und entsprachen dem zeitgenössischen Lebensstil.

U crkvi se nalaze četiri oltara: glavni oltar: s kipovima sv. Augustina i sv. Ivana Krstitelja, tabernakulom, svijećnjacima, križem i svim ostalim predmetima koji se na oltaru moraju nalaziti, oltar sv. Nikole iz Barija, oltar sv. Nikole Tolentinskog i oltar sv. Augustina. U crkvi su još kor i sakristija. Iza glavnog oltara i u sakristiji su smještene klupe i ormari s mnogobrojnim, do u detalje opisanim, predmetima za službu Božju, ukrašavanje oltara i crkve, te misna ruho. Prema navedenom očito je u samostanu ranije boravilo više redovnika i novaka.

In der Kirche gab es vier Altäre: den Hauptaltar: mit den Statuen des hl. Petrus. Augustinus und dem hl. Johannes dem Täufer, einen Tabernakel, Kronleuchter, das Kreuz und all die anderen Gegenstände die auf einem Altar sein müsssen, den Altar des hl. Nikolaus von Bari, den Altar des hl. Nikolaus Tolentinski und den Altar des hl. Augustinus. In der Kirche gibt es noch eine Sakristei. Hinter dem Hauptaltar und in der Sakristei befanden sich Bänke und Schränke mit einer großen Anzahl von diversen Gottesdienstobjekten, Dekorationen für Altar und Kirche sowie Schnitzereien. Demnach waren zuvor mehrere Mönche und Novizen im Kloster.

Samostan je raspolagao velikim posjedima zemlje na cijelom otoku Hvaru, pa kako je krajem 18. stoljeća u samostanu bilo malo redovnika, Venecija se pobojala da bi golemo bogatstvo moglo prijeći u privatne ruke. Ukidanjem kongregacije posjed je dospio u vlasnost mletačke komore. Augustinska crkva ostala je u kultu od početka XIX. Stoljeća.

Das Kloster hatte großen Landbesitz auf der Insel Hvar, obwohl Ende des 18. Jh. nur wenige Mönche im Kloster lebten. Venedig befürchtete, dass das große Vermögen in private Hände übergehen könnte. Mit der Abschaffung der Kongregation ging das Anwesen dann in das Eigentum der venezianischen Kammer über. Die Kirche des Augustinerklosters bestand seit Beginn des 19. Jh. weiter.

S dolaskom Francuza 1806. došao je kraj crkvi i samostanu, jer je kompleks pretvoren u kamenolom, većim dijelom srušeni, a materijal je iskorišten za gradnju utvrde „Baterija na Križnom ratu“ u 1811.g.

Mit der Ankunft der Franzosen im Jahre 1806 kam das Ende von Kirche und Kloster. Der Komplex wurde als Steinbruch genutzt, weitgehend abgerissen und das Material im Jahr 1811 für den Bau der Befestigungsanlage „Baterija na Križnom ratu“ verwendet.

Godine 1849. donesešna je odluka o izgradnji novog gradskog groblja nad ostatcima crkve i samostana.

Im Jahr 1849 wurde beschlossen, einen neuen Stadtfriedhof aus den Überresten von Kirche und Kloster zu bauen.

natrag na vrh / Seitenanfang


Linkovi / Links

Crkvica »Gospe Žalosne, (ranije sv. Nikole)« / Kapelle Unserer Lieben Frau der Schmerzen (früher des hl. Nikolaus)
Tvrđava »Baterija Andreas na Križnome ratu ((baterija s lijeva)« / Festung – Batterie Andreas am Kreuzkap ( die linke Batterie)

Objekt »Gradsko groblje« / Stadtfriedhof